Bože, u pomoć mi priteci. Slava Ocu. Kako bijaše. Aleluja.
Izostavlja se kad neposredno prethodi Pozivnik.
Što ovce svoje obrani
I strašne, bijesne oluje
Od stada svoga odagna.
Ne boji se ni kraljice,
Okrvavljenom kralju on
I dveri crkve zatvara.
Božanskim svjetlom rasvijetljen,
Otajstva vjere tumači
Duboko, milo, rječito.
On skladne pjesme ispjeva,
Da mučenike počasti
I sahrani ih pobožno.
Ti od nas njega otjeraj
I znanjem svojim svijetli nam
Da ustrajno se borimo.
Što s tobom svi je hvalimo:
Po tvojoj svetoj molitvi
Daj da je navijek slavimo. Amen.
Ps 42 (41). Želja za Gospodinom i hramom njegovim
Tko je žedan, neka dođe; tko hoće, neka zahvati vode života zabadava (Otk 22, 17).
Ant. 1. O kad ću doći i lice Božje gledati?
Kao što košuta žudi za izvor-vodom, *
tako duša moja čezne, Bože, za tobom.
Žedna mi je duša Boga, Boga živoga: *
o kada ću doći i lice Božje gledati?
Suze su kruh moj danju i noću †
dok me svednevice pitaju: *
»Gdje ti je Bog tvoj?«
Duša moja gine kada se spomenem †
kako koračah u mnoštvu *
predvodeć ga k Domu Božjemu
uz radosno klicanje i hvalopojke *
u povorci svečanoj.
Što si mi, dušo, klonula *
i što jecaš u meni?
U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, *
spasenje svoje, Boga svog!
Tuguje duša u meni, †
stoga se tebe spominjem *
iz zemlje Jordana i Hermona, s brda Misara.
Bezdan doziva bezdan bukom slapova tvojih: *
sve vode tvoje i vali preko mene prijeđoše.
Nek mi danju Gospodin naklonost udijeli, *
a noću pjesmom ću hvalit Boga života svog.
Reći ću Bogu: †
»Hridino moja, zašto me zaboravljaš? *
Zašto obilazim žalostan, pritisnut dušmanima?«
Kosti mi se lome od poruge neprijateljā †
dok me svednevice pitaju: *
»Gdje ti je Bog tvoj?«
Što si mi, dušo, klonula *
i što jecaš u meni?
U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, *
spasenje svoje, Boga svog!
Slava Ocu.
Ant. O kad ću doći i lice Božje gledati?
Hvalospjev (Sir 36, 1-5. 10-13). Molitva za sveti grad Jeruzalem
Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista (Iv 17, 3).
Ant. 2. Pokaži nam, Gospodine, svjetlo dobrote svoje.
Smiluj nam se, Gospodaru, Bože svega svijeta, †
i pogledaj na nas, *
i prožmi strahom svojim sve narode!
Podigni ruku protiv naroda tuđinskih, *
da spoznaju tvoju moć.
Kako si se u očima njihovim pokazao nama svetim, *
tako se sada u očima našim
pokaži velik prema njima.
Da poznaju kao što znamo i mi *
da nema Boga osim tebe, Gospode.
Obnovi znake i ponovi čudesa, *
proslavi ruku i desnicu svoju.
Okupi sva plemena Jakovljeva, *
vrati im baštinu kao na početku.
Smiluj se, Gospode, narodu †
koji se zove imenom tvojim, *
Izraelu, kojeg si učinio prvijencem svojim.
Smiluj se svetom gradu svojem, *
Jeruzalemu, prebivalištu svome.
Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu, *
i Svetište svoje slavom svojom.
Slava Ocu.
Ant. Pokaži nam, Gospodine, svjetlo dobrote svoje.
Ps 19 (18 A). Hvalospjev Bogu Stvoritelju
Pohodi nas Mlado Sunce s visine … da upravi noge naše na put mira (Lk 1, 78. 79).
Ant. 3. Blagoslovljen si, Gospodine, na svodu nebeskom.
Nebesa slavu Božju kazuju, *
naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih.
Dan danu to objavljuje, *
a noć noći glas predaje.
Nije to riječ, a ni govor nije, *
nije ni glas što se može čuti,
al’ po svoj zemlji razliježe se jeka, *
riječi njihove sve do nakraj svijeta sežu.
Ondje suncu razape šator, †
te ono ko ženik iz ložnice ide, *
ko div kliče kad prelijeće stazu.
Izlazi ono od nebeskog kraja, †
i put mu se opet s krajem spaja, *
ne skriva se ništa žaru njegovu.
Slava Ocu.
Ant. Blagoslovljen si, Gospodine, na svodu nebeskom.
Ono što naučih bez primisli, to bez zavisti predajem, bogatstva njezina ne skrivam. Ona je neiscrpljiva riznica ljudima, i koji se njome služe, postaju prijatelji Božji, preporučeni darovima njezina nauka.
Mudrost svetaca * objavljuju narodi. Mudrost.I slavu njihovu naviješta Crkva. * Objavljuju narodi. Slava Ocu. Mudrost.
Ant. Umnici će blistati kao sjajan nebeski svod, i koji su mnoge učili pravednosti, kao zvijezde navijeke u svu vječnost.
Evanđeoski Hvalospjev (Lk 1, 68-79). Mesija i njegov Preteča
Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov, *
što pohodi i otkupi narod svoj;
podiže nam snagu spasenja *
u domu Davida, sluge svojega,
kao što obeća na usta
svetih proroka svojih odvijeka: †
spasiti nas od neprijatelja naših – *
i od ruke sviju koji nas mrze;
iskazati dobrotu ocima našim, *
i sjetiti se Saveza svetoga svojega,
zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: *
da će nam dati
te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja, *
služimo bez straha
u svetosti i pravednosti pred njim *
u sve dane svoje.
A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati *
jer ćeš ići pred Gospodinom
da mu pripraviš putove,
da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu *
po otpuštenju grijeha njihovih,
darom premilosrdnog srca Boga našega *
po kojem će nas pohoditi Mlado Sunce s visine,
da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, *
da upravi noge naše na put mira.
Slava Ocu. Kako bijaše.
Ant. Umnici će blistati kao sjajan nebeski svod, i koji su mnoge učili pravednosti, kao zvijezde navijeke u svu vječnost.
Hvalu iskažimo Kristu, dobrom pastiru, koji je za ovce svoje položio život i usrdno ga zamolimo:
Upravljaj, Gospodine, narod svoj.
Kriste, ti si u svetim svećenicima očitovao milosrđe i ljubav:
– ne prestani nikada po njima i na nama svoje milosrđe očitovati.
Ti službu pastira naših duša nastavljaš preko svojih zamjenika:
– daj nam uvijek predvodnika koji će nas tvojim putem voditi.
Ti si se u svetima svojim, vođama naroda, očitovao kao liječnik duše i tijela:
– ne prestani nam davati službenike života i svetosti.
Ti si ljubavlju i razboritošću svetaca svoj narod poučio:
– izgrađuj nas trajno u svetosti preko naših pastira.
Oče naš…
Bože, ti si dao svetom biskupu Ambroziju da bude učitelj katoličke vjere i uzor apostolske hrabrosti. Podiži uvijek u svojoj Crkvi ljude po svom srcu da je vode mudro i odvažno. Po Gospodinu.
Blagoslovio nas svemogući Bog, sačuvao nas od svakoga zla i priveo nas u život vječni.Amen.