Bože, u pomoć mi priteci. Slava Ocu. Kako bijaše. Aleluja.
Što vladaš redom svemirskim,
Što jutro puniš blistanjem
A podne ognjem plamenim.
Utišaj vatru požudâ,
Pokloni zdravlje tjelesno
I pravi pokoj srdaca!
I Sine jednak Ocu svom,
Što s njim i s Duhom Presvetim
U kraju vladaš vječitom. Amen.
Ili:
Na molitvu nas poziva
Da žarkim duhom prožeti
Jer sad se svima vjernima
Po snazi križa presvetog
I žrtvom svetog Jaganjca
Od njenog sjaja blistavog
I samo podne mračno je.
Svim srcem stoga primimo
Sva slava Ocu vječnomu
I jedinomu Sinu mu
Sa Tješiteljem Presvetim
Ps 119 (118), 81-88. XI. (Kaf)
Ant. Nebo će i zemlja proći, ali riječi moje neće proći.
Duša moja gine za tvojim spasenjem, *
riječ tvoju željno čekam.
Oči mi čeznu za tvojom besjedom: *
kad ćeš mi donijeti utjehu?
Kao mijeh u dimu postadoh, *
ali pravila tvojih ne zaboravih.
Koliko dana ima sluga tvoj? *
Kad ćeš suditi progonitelje moje?
Oholnici mi jame iskopaše: *
oni ne rade po Zakonu tvojemu.
Sve zapovijedi tvoje istina su sama: *
nekriva me gone, pomozi mi.
Umalo me smrviše u zemlji, *
ali naredaba tvojih ja ne ostavljam.
Po svojoj me milosti poživi, *
i čuvat ću svjedočanstvo tvojih usta.
Slava Ocu.
Ps 61 (60). Molitva prognanika
Vječna molitva pravednika koji živi u nadi (Sv. Hilarije).
O Bože, vapaj mi poslušaj, *
budi pomnjiv na molitvu moju!
S kraja zemlje vapijem k tebi, *
jer mi srce klonu.
Dignut ćeš me na liticu i pokoj mi dati, †
jer ti si moje sklonište, *
utvrda čvrsta protiv dušmana.
O da mi je stanovati uvijek u tvom šatoru, *
da se sklanjat mogu pod okrilje tvoje!
Jer ti, Bože, usliši moje zavjete, *
dade mi baštinu onih što ime ti štuju.
Kraljevim danima pridometni dànā, *
kroz koljena mnoga nek mu ljeta traju,
nek pred Bogom uvijek vlada; *
dobrotu i vjernost pošalji da ga čuvaju!
Ovako ću pjevat svagda tvom imenu, *
dan za danom vršit zavjete svoje.
Slava Ocu.
Ps 64 (63). Molitva protiv klevetnika
U ovom se Psalmu najviše govori o Gospodinovoj muci (Sv. Augustin).
Poslušaj, Bože, moje žalbe glas; *
strah me dušmanina, život mi čuvaj!
Štiti me od vijeća opakih, *
sakrij od bjesnila zlotvora
koji bruse jezike ko mačeve, *
otrovne riječi izbacuju kao strijele,
da iz potaje ustrijele nedužna, *
da ga ustrijele iznenada ne bojeć se ničega.
Spremni su na djelo pakosno, †
snuju kako će kradom zamke staviti, *
i govore: »Tko će nas vidjeti?«
Snuju zlodjela, smišljene osnove kriju: *
duboka je pamet i srce čovječje.
No Bog ih ranjava strijelom, *
odjednom ih rane prekriju.
Vlastiti jezik propast im donosi, *
kimaju glavom svi što ih vide:
svi se boje, Božje djelo slave, *
i misle o onom što on učini.
Pravednik se raduje u Gospodinu, †
njemu se utječe, *
i kliču svi srca čestita.
Slava Ocu.
Ant. Nebo će i zemlja proći, ali riječi moje neće proći.
Ti budi hrabar i pokaži se čovjekom! Slušaj naredbe Gospodina, Boga svoga, idi njegovim stazama, drži se njegovih zakona, zapovijedi, naredaba i njegovih pouka da bi uspio u svemu što poduzmeš i svagdje kamo se okreneš.
R. Uputi me, Gospodine, stazom svojih zapovijedi.
O. Jer ja u njoj uživam.
Daj nam, Gospodine, žarko svjetlo vječne ljubavi. Ljubavlju tvojom vazda raspaljeni, daj da tebe ljubimo iznad svega a braću svoju radi tebe. Po Kristu.
Blagoslivljajmo Gospodina.Bogu hvala.