Bože, u pomoć mi priteci. Slava Ocu. Kako bijaše.
Gospodin s križa: Žedan sam!
Na molitvu se skupljamo
Da pravde uvijek žeđamo.
Naš Spasitelju, očuvaj.
Gladovat daj nam za tobom,
I gladne sobom nasiti.
Toplinom svojom, Duše Svet,
Raspali srca ledena
I vatru stišaj požuda.
Po Kristu Oca svojega!
O moćna sveta Trojice,
Pomozi svojim slugama! Amen
Ps 119 (118), 25-32. IV. (Dalet)
Ant. Života mi moga, govori Gospodin, nije meni do smrti grešnikove, nego da se odvrati od zloga puta svoga i da živi.
Moja duša leži u prašini: *
po riječi svojoj vrati mi život.
Kazivao sam ti svoje putove, i ti si me čuo: *
pravilima me svojim nauči.
Pokaži mi put odredaba svojih, *
i o čudesima ću tvojim razmišljat.
Suze roni duša moja od žalosti: *
po riječi svojoj ti me podigni!
Daleko me drži od puta zablude *
i Zakonom me svojim obdari!
Put istine ja sam odabrao, *
pred oči sam stavio odluke tvoje.
Uz propise tvoje ja čvrsto prianjam, *
Gospodine, nemoj me postidjeti!
Ja kročim putem zapovijedi tvojih, *
jer si mi prosvijetlio srce.
Slava Ocu.
Ps 26 (25). Molitva nedužnog
Bog nas u Kristu sebi izabra da budemo sveti i besprijekorni pred njim (Ef 1, 4).
Dosudi mi pravo, Gospodine,
jer hodih u nedužnosti, *
i uzdajuć se u Gospodina ja se ne pokolebah.
Ispitaj me, Gospodine, iskušaj me, *
istraži mi bubrege i srce.
Jer tvoja je dobrota pred očima mojim, *
u istini tvojoj ja hodim.
S ljudima opakim ja ne sjedim *
i ne svraćam podlima.
Mrsko mi je društvo zlotvorâ, *
i s bezbošcima sjesti ne želim.
U nedužnosti ruke svoje perem *
i obilazim žrtvenik tvoj, Gospodine,
da tvoju hvalu javno razglasim *
i pripovijedam sva divna djela tvoja.
Gospodine, ljubim dom u kojem prebivaš, *
i mjesto gdje slava tvoja stoluje.
Ne pogubi mi dušu s grešnicima *
ni život moj s krvolocima;
na rukama je njihovim zločin, *
a desnica im puna mita.
A ja u nedužnosti svojoj hodim: *
izbavi me, milostiv mi budi.
Noga mi stoji na pravu putu: *
u zborovima blagoslivljat ću Gospodina.
Slava Ocu.
Ps 28 (27), 1-3. 6-9. Prošnja i zahvala
Oče, hvala ti što si me uslišao (Iv 11, 41).
K tebi, Gospodine, vapijem, *
hridino moja, ne ogluši se na me:
da neuslišan ne postanem kao oni *
koji u grob silaze.
Čuj moje zazivanje dok tebi vapijem, *
dok ruke uzdižem svetomu Hramu tvojem.
Ne uzmi me s bezbožnicima *
i s onima koji čine bezakonje,
koji govore slatko s bližnjima *
a u srcu im je pakost.
Blagoslovljen Gospodin
što usliša zazivanje moje! *
Gospodin mi je zaklon, on je štit moj.
U njega se srce moje pouzdalo, †
i pomoć mi dođe; *
zato mi kliče srce, i pjesmom njega slavim.
Gospodin je jakost narodu svome, *
tvrđava spasa svom pomazaniku.
Spasi narod svoj i blagoslovi svoju baštinu, *
pasi ih i nosi ih dovijeka!
Slava Ocu.
Ant. Života mi moga, govori Gospodin, nije meni do smrti grešnikove, nego da se odvrati od zloga puta svoga i da živi.
Vrati se, govori Gospodin, ne gnjevi se više lice moje na vas, jer sam milostiv, neću se gnjeviti dovijeka. Vratite se, sinovi odmetnici, govori Gospodin.
R. Odvrati lice od grijeha mojih.
O. Izbriši svu moju krivicu.
Gospodine, daj da nas korizmena obnova pripravi na Vazam. Prihvatili smo tjelesno odricanje. Nek urodi duhovnim plodom. Po Gospodinu.
Blagoslivljajmo Gospodina.Bogu hvala.