Bože, u pomoć mi priteci. Slava Ocu. Kako bijaše. Aleluja.
Izostavlja se kad neposredno prethodi Pozivnik.
Ako se Služba čitanja slavi noću ili rano jutrom:
I bezbroj šara njezinih,
Mi tebe slaveć molimo,
O strogi Suče srdaca.
Operi ljage duševne,
Daj milost, Kriste, puku svom
Da tebe više ne vrijeđa.
Al’ grešna savjest grize ga,
Pa tmini on se otimlje
I traži tebe, Spasa svog.
Ti pomrčinu otjeraj
I u svom svjetlu blaženom
Veselje sveto nama daj.
Sa Ocem tebi slava sva
Ko Tješitelju Presvetom
I sad i u sve vjekove. Amen.
Ili, po danu:
Proštenja svakog Izvore,
Ti umij srca prljava,
Operi ruke kaljave.
Ko prognanici stupamo,
Za domovinom vapijuć,
O Vođo naš i Pastiru!
O Vrelo svake radosti!
O blago oku sretnomu
Što tebe motri u nebu!
Ti srca k sebi uzdigni,
Da s tobom svi jednodušni
Za dobro spremni budemo.
Sa Ocem Sinu višnjemu
I s njima Duhu Svetomu
Nek bude sad i uvijeke. Amen.
Ps 44 (43). Vapaj naroda Božjega
U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi (Rim 8, 37).
I.
Ant. 1. Mišica im njihova ne donese pobjedu, već desnica tvoja i tvoja mišica.
Bože, ušima svojim slušasmo, *
očevi nam pripovijedahu naši,
o djelu koje si izveo u danima njihovim – *
u danima davnim.
Rukom si svojom izagnao pogane,
a njih posadio, *
iskorijenio narode, a njih raširio.
Mačem svojim oni zemlju ne zauzeše, *
niti im mišica njihova donese pobjedu,
već desnica tvoja i tvoja mišica, *
i lice tvoje milosno, jer si ih ljubio.
Ti, o moj Kralju i Bože moj, *
ti si dao pobjede Jakovu.
Po tebi dušmane svoje odbismo, †
u tvome imenu zgazismo one *
koji se na nas digoše.
U svoj se lûk nisam pouzdavao, *
nit me mač moj spasavao.
Nego ti, ti si nas spasio od dušmana, *
ti si postidio one koji nas mrze.
Dičili smo se Bogom u svako doba *
i tvoje ime slavili svagda.
Slava Ocu.
Ant. Mišica im njihova ne donese pobjedu, već desnica tvoja i tvoja mišica.
II.
Ant. 2. Gospodin neće odvratiti lice od vas ako se vi obratite njemu.
A sad si nas odbacio i posramio nas, *
i više ne izlaziš, Bože, sa četama našim.
Pustio si da pred dušmanima uzmaknemo, *
i opljačkaše nas mrzitelji naši.
Dao si nas ko ovce na klanje, *
i rasuo nas među neznabošce.
U bescjenje si puk svoj prodao *
i obogatio se nisi prodajom.
Učinio si nas ruglom susjedima našim, *
na podsmijeh i igračku onima oko nas.
Na porugu smo neznabošcima, *
narodi kimaju glavom nad nama.
Svagda mi je sramota moja pred očima, *
i stid mi lice pokriva
zbog pogrdne graje podrugljivaca, *
zbog osvetljiva dušmana.
Slava Ocu.
Ant. Gospodin neće odvratiti lice od vas ako se vi obratite njemu.
III.
Ant. 3. Probudi se, Gospodine, ne odbacuj nas dovijeka!
Sve nas to snađe iako te nismo zaboravili *
niti povrijedili Saveza tvoga,
niti nam se srce odmetnulo od tebe, *
niti nam je noga s tvoje skrenula staze,
kad si nas smrvio u boravištu šakalskom *
i smrtnim nas zavio mrakom.
Da smo i zaboravili ime Boga našega, *
da smo ruke k tuđem bogu podigli:
zar Bog toga ne bi saznao? *
Tȁ on poznaje tajne srdaca!
Ali zbog tebe ubijaju nas dan za danom, *
i mi smo im ko ovce za klanje.
Preni se! Što spavaš, Gospodine? *
Probudi se! Ne odbacuj nas dovijeka!
Zašto lice svoje sakrivaš, *
zaboravljaš bijedu i nevolju našu?
Jer duša nam se u prah raspala, *
trbuh nam se uza zemlju prilijepio.
Ustani, u pomoć nam priteci, *
izbavi nas radi ljubavi svoje!
Slava Ocu.
Ant. Probudi se, Gospodine, ne odbacuj nas dovijeka!
Licem svojim obasjaj, Gospodine, slugu svoga.I nauči me pravilima svojim.
Početak Druge poslanice Solunjanimâ blaženoga Pavla, apostola
1, 1-12
Pozdrav i zahvalnost
Pavao, Silvan i Timotej Crkvi Solunjana u Bogu Ocu našemu i Gospodinu Isusu Kristu. Milost vam i mir od Boga Oca i Gospodina Isusa Krista!
Zahvaljivati moramo Bogu uvijek za vas, braćo, kao što dolikuje jer izvanredno raste vaša vjera i množi se ljubav svakoga od vas prema drugima, tako da se mi sami po crkvama Božjim vama ponosimo zbog vaše postojanosti i vjere u svim progonstvima i nevoljama koje podnosite. One su najava pravednog Suda Božjega: da ćete se naći dostojni kraljevstva Božjega za koje i trpite.
Jer pravo je da Bog vašim mučiteljima mukom, a vama, mučenima, zajedno s nama, spokojem uzvrati kad se Gospodin Isus objavi s nama, zajedno s anđelima svoje moći, u ognju žarkome i osveti se onima koji ne poznaju Boga i ne pokoravaju se evanđelju Gospodina našega Isusa. Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva, kada – u onaj Dan – dođe da se proslavi u svojim svetima i da se prodiči u svima koji povjerovaše. Jer povjerovalo se svjedočanstvu našemu među vama.
Zato i molimo uvijek za vas da vas Bog učini dostojnima poziva i snažno dovede do punine svako vaše nastojanje oko dobra i djelo vaše vjere te da se proslavi ime Gospodina našega Isusa u vama i vi u njemu – po milosti Boga našega i Gospodina Isusa Krista.
OTPJEV Usp. 2 Sol 1, 10; Ps 145, 13
R. Gospodin će doći da se proslavi u svetima svojim * i da se prodiči u svima koji povjerovaše.
O. Vjeran je Gospodin u svim riječima svojim i svet u svim svojim djelima. * I da se prodiči.
Iz Kateheza sv. Ćirila Jeruzalemskog, biskupa
(Kat. 13, 1. 3. 6, 23; PG 33, 771-774. 779. 799, 802)
Neka ti križ bude radost i u vrijeme progonstva
Svako Kristovo djelo služi na čast i slavu Katoličkoj Crkvi, ali križ je slava nad slavama. U tom smislu zgodno kaže Pavao: A ja daleko bio od toga da bih se ičim ponosio osim križem Kristovim.
Svakako zadivljuje i ona činjenica kad je slijepac od rođenja progledao u Siloi. No, što to znači za slijepce cijelog svijeta? Veliko je djelo i nadilazi prirodne sile da je uskrsnuo Lazar koji je bio u grobu četiri dana. Ali tu je milost jedino on postigao. No, što to znači za one koji su na cijelom svijetu bili mrtvi u grijesima? Čudesno je djelo da se mnoštvo od pet tisuća ljudi nasitilo s pet hljebova kao iz kakva izvora. Ali što to znači za one na cijelom svijetu koje pritište glad neznanja? Bez sumnje je veličanstveno osloboditi ženu koju je osamnaest godina vrag držao opsjednutom. Ali što je to, ako promatraš sve nas koji smo bili svezani lancima naših grijeha?
A slava križa prosvijetlila je i one koji su bili zaslijepljeni neznanjem, oslobodila je sve koje je grijeh zarobio, otkupila je sve ljude na svijetu.
Stoga se ne stidimo Spasiteljeva križa, nego se radije njime dičimo! Križ je Židovima sablazan, poganima ludost, a nama spasenje. Ludost je i za one koji idu u propast, a za nas, koji se spašavamo, on je snaga Božja. Nije bio samo običan čovjek koji je iz ljubavi prema nama umro, nego Sin Božji, Bog koji postade čovjekom.
Ako je nekada po Mojsijevoj odredbi zaklano janje daleko otjeralo anđela-zatirača, koliko li će više osloboditi nas od grijeha Janje Božje koje na se uze grijeh svijeta? Ako je krv nerazumne ovce pribavljala spasenje, koliko li će prije to učiniti krv Jedinorođenca?
On nije prisilno pošao u smrt, niti mu je smrt nametnuta, nego je to izabrao svojom slobodnom voljom. Evo što kaže: Imam vlast dati život, a imam vlast opet ga uzeti. Sam je dakle slobodno odlučio podnijeti muku, radujući se uzvišenom djelu, veseleći se kruni, kličući od veselja zbog spasenja ljudi. Nije se stidio križa i donio je spasenje svijetu. Nije on bio običan čovjek koji je trpio, nego počovječen Bog koji se borio za nagradu poslušnosti.
Nemoj se, dakle, radovati križu samo u vrijeme mira. Imaj istu vjeru i u vrijeme progonstva, da ne bi bio prijatelj Isusov u vrijeme mira, a u vrijeme rata njegov neprijatelj. Primaš sada oproštenje svojih grijeha i obilate milosti od svoga duhovnog i darežljivog kralja, a kad bukne rat, hrabro se bori za svoga kralja.
Isus nije ništa sagriješio, a propet je za te. A ti ne želiš biti prikovan na križ za Onoga koji je iz ljubavi prema tebi pribijen na križ? Ti ne daješ milost, jer si je prije primio, nego je vraćaš vraćajući dug Onomu koji je radi tebe bio propet na Golgoti.
OTPJEV 1 Kor 1, 18. 23
R. Besjeda križa ludost je onima koji propadaju, * a nama spašenicima sila je Božja.
O. Mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima ludost. * A nama.
Gospodine, Bože naš, daj da te štujemo svom dušom te u tvom Duhu ljubimo i prihvaćamo sve ljude. Po Gospodinu.
Blagoslivljajmo Gospodina.Bogu hvala.