Bože, u pomoć mi priteci. Slava Ocu. Kako bijaše. Aleluja.
U sebi što se ne mijenjaš,
A vrijeme trena svakoga
Sunčanim hodom obnavljaš:
Da život nam ne propada,
Već sretnu smrt nam nagradi
Nebeska slava vječita.
I Sine jednak Ocu svom,
Što s njim i s Duhom Presvetim
U kraju vladaš vječitom. Amen.
Ps 119 (118), 65-72. IX. (Tet)
Ant. Marija reče: Kakav je to pozdrav? Duša mi se uzbudila jer bez povrede djevičanskog krila rodit ću Kralja.
Učinio si dobro svom sluzi, Gospodine, *
po riječi svojoj.
Nauči me razumu i znanju, *
jer u zapovijedi tvoje vjerujem.
Prije nego bjeh ponižen, lutao sam, *
ali sada tvoju čuvam riječ.
Ti si tako dobar i dobrostiv: *
nauči me pravilima svojim.
Oholi na me prijevare smišljaju, *
ali se ja svim srcem držim naredaba tvojih.
Srce im je poput sala bešćutno, *
a ja uživam u tvom Zakonu.
Dobro mi je što sam ponižen *
da bih tvoja naučio pravila.
Draži mi je zakon usta tvojih *
no tisuće zlatnika i srebrnika.
Slava Ocu.
Ps 56 (55), 2-7. 9-14. Pouzdanje u riječ Gospodnju
Krist se u muci očitova (Sv. Jeronim).
Smiluj mi se, moj Bože, jer me ljudi gaze, *
napadač me moj neprestano tlači.
Dušmani moji nasrću na me povazdan, *
mnogo ih je koji se na me obaraju.
Svevišnji, kad me strah spopadne, *
u te ću se uzdati.
Božje obećanje slavim, †
u Boga ja se uzdam i neću se bojati: *
što mi može učiniti smrtnik?
Od jutra do večeri obružuju me, *
svi naumi njihovi meni su na zlo.
Sastaju se i vrebaju, *
paze mi na korake, o glavi mi rade.
Ti izbroji dane mog progonstva, †
sabrao si suze moje u mijehu svom. *
Nije li sve zapisano u knjizi tvojoj?
Moji će dušmani uzmaknuti
čim te zazovem. *
Ovo sigurno znam: Bog je za mene!
Božje obećanje slavim, †
u Gospodina se uzdam i neću se bojati: *
što mi može učiniti čovjek?
Vežu me zavjeti koje učinih tebi, o Bože: †
prinijet ću ti žrtve zahvalne, *
jer si mi dušu od smrti spasio.
Ti si očuvao noge moje od pada, *
da pred Bogom hodim u svjetlosti živih.
Slava Ocu.
Ps 57 (56). Jutarnja molitva u tjeskobi
Ovaj Psalam opijeva Gospodinovu muku (Sv. Augustin).
Smiluj mi se, Bože, o smiluj se meni *
jer mi se duša utječe tebi!
U sjenu tvojih krila zaklanjam se *
dok pogibao ne mine.
Vapijem Bogu višnjemu, *
Bogu koji mi čini dobro.
Nek pošalje s nebesa i spasi me, †
nek postidi one što me progone: *
neka Bog pošalje dobrotu svoju i vjernost!
Ležim usred lavova *
koji proždiru ljudske sinove.
Zubi su im koplja i strijele, *
a jezik im mač je naoštren.
Uzvisi se, Bože, nad nebesa, *
slava tvoja nek je nad svom zemljom!
Mrežu namjestiše stopama mojim, *
stisnuše dušu moju,
iskopaše preda mnom jamu: *
sami nek u nju padnu!
Postojano je srce moje, Bože, †
postojano je srce moje; *
pjevat ću i svirati.
Probudi se, dušo moja! †
Probudi se, harfo i citro! *
Probudit ću zoru jutarnju.
Hvalit ću te, Gospodine, među narodima, *
među pucima pjevat ću tebi:
jer do neba je dobrota tvoja, *
do oblaka vjernost tvoja.
Uzvisi se, Bože, nad nebesa, *
slava tvoja nek je nad svom zemljom!
Slava Ocu.
Ant. Marija reče: Kakav je to pozdrav? Duša mi se uzbudila jer bez povrede djevičanskog krila rodit ću Kralja.
Vama koji se imena moga bojite Sunce pravde će ogranuti sa zdravljem u zrakama, i vi ćete izlaziti poskakujući kao telad na pašu, govori Gospodin nad Vojskama.
R. Dođi, Gospodine, i ne kasni!
O. Otpusti zloće puka svoga!
Potakni nam, Gospodine, srce da pripravi put tvom Jedincu: njegovim nas dolaskom očisti da ti služimo obnovljena duha. Po Gospodinu.
Blagoslivljajmo Gospodina.Bogu hvala.