Bože, u pomoć mi priteci. Slava Ocu. Kako bijaše.
Izostavlja se kad neposredno prethodi Pozivnik.
Zasini do dna u dušu,
Dok sviće, i dan biva nam
Za crnom noći miliji.
Ti daj i suzâ potoke,
Da žrtvu srca peremo,
Što ljubav će je spaliti.
Led srca našeg razbije,
Tad s vrela, iz kog teko grijeh,
Potèć i dobre suze će.
I s nova svud će cvasti cvijet:
Daj smjernu radost i nama
Obrativši nas na put svoj.
Dobrote puna Trojice,
A nas nek milost obnovi,
Da novu pjesmu pjevamo. Amen.
Ps 43 (42). Čežnja za hramom
Ja – Svjetlost – dođoh na svijet (Iv 12, 46).
Ant. 1. Dosudi mi pravo, Bože; izbavi me od čovjeka prijevarna i opaka.
Dosudi mi pravo, Bože, †
i povedi parbu moju protiv čeljadi bezbožne, *
izbavi me od čovjeka prijevarna i opaka!
Jer ti si, Bože, zaklon moj: †
zašto me odbacuješ? *
Zašto obilazim žalostan, pritisnut dušmanima?
Pošlji svjetlost svoju i vjernost:
nek me vode, *
nek me dovedu na tvoju svetu goru,
u šatore tvoje!
I pristupit ću Božjem žrtveniku, *
Bogu, radosti svojoj.
Citrom ću slaviti tebe, *
Bože, o Bože moj!
Što si mi, dušo, klonula *
i što jecaš u meni?
U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, *
spasenje svoje, Boga svog!
Slava Ocu.
Ant. Dosudi mi pravo, Bože; izbavi me od čovjeka prijevarna i opaka.
Hvalospjev (Iz 38, 10-14. 17-20). Tjeskoba umirućeg i radost iscijeljenog
Mrtav bijah, a evo živim … te imam ključe Smrti (Otk 1, 18).
Ant. 2. Ti si, Gospodine, izborio pravdu za dušu moju, ti si život moj izbavio.
Govorio sam: U polovici dana svojih *
ja moram otići.
Na vratima Podzemlja mjesto mi je dano *
za ostatak mojih ljeta.
Govorio sam: Vidjet više neću Gospodina *
na zemlji živih,
vidjet više neću nikoga *
od stanovnika ovog svijeta.
Stan je moj razvrgnut, bačen daleko, *
kao šator pastirski;
poput tkalca moj si život namotao *
da bi me otkinuo od osnove.
Od jutra do noći skončat ćeš me, *
vičem sve do jutra;
kao što lav mrska kosti moje, *
od jutra do noći skončat ćeš me.
Poput laste ja pijučem, *
zapomažem kao golubica,
uzgor mi se okreću oči, *
zauzmi se, jamči za me.
Ti si spasio dušu moju od jame uništenja, *
za leđa si bacio sve moje grijehe.
Jer Podzemlje ne slavi te, *
ne hvali te Smrt;
oni koji padnu u rupu *
u tvoju se vjernost više ne uzdaju.
Živi, živi, jedino on te slavi kao ja danas, *
otac naučava sinovima tvoju vjernost.
U pomoć mi, Gospodine, priteci, *
i mi ćemo pjevati uz harfe
sve dane svojega života *
pred Hramom Gospodnjim.
Slava Ocu.
Ant. Ti si, Gospodine, izborio pravdu za dušu moju, ti si život moj izbavio.
Ps 65 (64). Svečana zahvalnica
Sion – to je nebeski grad (Origen).
Ant. 3. Sluga moj pravedni opravdat će mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti.
Bože, tebi dolikuje hvalospjev na Sionu, †
† tebi se ispunja zavjet – *
ti molitve uslišuješ.
Svaka pȕt dolazi k tebi *
pod teretom grijeha.
Naši nas prijestupi taru, *
ti ih pomiruješ.
Blažen kog izabra i k sebi približi: *
on boravi u dvorima tvojim.
Daj da se nasitimo dobrima Doma tvoga, *
i svetošću tvoga Hrama.
Čudesno nas uslišuješ u pravednosti svojoj, *
o Bože, spasenje naše,
nado svih krajeva svijeta *
i mora dalekih.
Učvršćuješ bregove jakošću svojom, *
silom òpasān.
Krotiš huku mora, *
huku valova i buku naroda.
Oni što žive nakraj svijeta †
boje se znamenja tvojih; *
dveri jutra i večeri radošću napunjaš.
Ti pȍhodī zemlju i ti je nȁtopī, *
ȍbogatī nju veoma.
Božja se rijeka vodom napuni, *
ti pripravi ljudima žito.
Ovako pripremi zemlju: †
brazde joj natopi, *
grude joj poravna;
kišom je omekša, *
usjeve joj blagoslovi.
Ti okruni godinu dobrotom svojom, *
plodnost niče za stopama tvojim.
Pustinjski pašnjaci kaplju od obilja, *
brežuljci se pašu radošću.
Livade se kite stadima, †
doline se pokrivaju žitom: *
svagdje klicanje, pjesma.
Slava Ocu.
Ant. Sluga moj pravedni opravdat će mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti.
Na dom Davidov i na Jeruzalemce izlit ću duh milosni i molitveni. I gledat će na onoga koga su proboli; naricat će nad njim kao nad jedincem, gorko ga oplakivati kao prvenca. U onaj dan plač velik će nastati u Jeruzalemu.
Otkupio si nas, Gospodine, * krvlju svojom. Otkupio.Iz svakoga plemena i jezika, puka i naroda. * Krvlju svojom. Slava Ocu. Otkupio.
Ant. Proslavi me, Oče, kod sebe onom slavom koju imadoh kod tebe prije negoli je svijeta bilo.
Evanđeoski Hvalospjev (Lk 1, 68-79). Mesija i njegov Preteča
Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov, *
što pohodi i otkupi narod svoj;
podiže nam snagu spasenja *
u domu Davida, sluge svojega,
kao što obeća na usta
svetih proroka svojih odvijeka: †
spasiti nas od neprijatelja naših – *
i od ruke sviju koji nas mrze;
iskazati dobrotu ocima našim, *
i sjetiti se Saveza svetoga svojega,
zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: *
da će nam dati
te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja, *
služimo bez straha
u svetosti i pravednosti pred njim *
u sve dane svoje.
A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati *
jer ćeš ići pred Gospodinom
da mu pripraviš putove,
da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu *
po otpuštenju grijeha njihovih,
darom premilosrdnog srca Boga našega *
po kojem će nas pohoditi Mlado Sunce s visine,
da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, *
da upravi noge naše na put mira.
Slava Ocu. Kako bijaše.
Ant. Proslavi me, Oče, kod sebe onom slavom koju imadoh kod tebe prije negoli je svijeta bilo.
Krist nas je otkupio svojom smrću i uskrsnućem. Usrdno zavapijmo Spasitelju svome:
Gospodine, smiluj nam se.
Ti si pošao u Jeruzalem da muku podneseš i uđeš u slavu;
– privedi svoju Crkvu vječnome Vazmu.
Ti si, na križ uzdignut, htio da te vojnik kopljem probode;
– iscijeli naše rane.
Ti si svoj križ učinio stablom života;
– njegove plodove udijeli svima koji su krštenjem nanovo rođeni.
Dok si na križu visio, oprostio si raskajanom razbojniku;
– oprosti grijehe i nama grešnicima.
Oče naš…
Svemogući vječni Bože, daj nam tako slaviti otajstvo muke Gospodnje, da primimo oproštenje grijeha. Po Gospodinu.
Blagoslovio nas svemogući Bog, sačuvao nas od svakoga zla i priveo nas u život vječni.Amen.